Josip Čulek – Vidjeti prvi osmijeh je neprocjenjivo

Tata Josip s kćerima Dinom i Anđelom

Pogodnost „Mladi tate“ koju mi je omogućio poslodavac (Poslovna inteligencija), a odnosi se na mogućnost rada na pola radnog vremena punih mjesec dana od rođenja djeteta, meni je bilo neprocjenjivo.
Budući da osim naše novo pridošle Dine imamo i trogodišnju djevojčicu Anđelu, mami bi bio veliki izazov samoj sve uskladiti i pružiti objema potrebnu pažnju, a da ni ne spominjem pomisliti na neki odmor koji joj je potreban.

Zahvaljujući radu na pola radnog vremena tata je stigao s velikom sekom prodavati sladoled, liječiti medvjediće i bebe, pjevati dječje pjesmice i plesati na iste (najbolje nam ide ona “Shake it like a pig”).



Sa Dinom sam imao mogućnost, između njenih obroka, učiti neke nove glasove i zvukove, te ono tati najdraže: zadrijemati na krevetu, s njom na prsima, dok spava kao mali anđeo.
Vidjeti onaj prvi osmijeh, prvo kupanje kod kuće, biti zapišan u nekoliko navrata tokom mijenjanja pelena, meni je bilo neprocjenjivo, a pitanje je koliko bih toga mogao proći i koliko bih snage imao za sve, da nije bilo ove pružene pogodnosti.

Tata Josip i seka Anđela kupaju seku Dinu


Naravno da je i hrabroj mami Tomislavi sve bilo lakše jer nije morala sama obavljati papirologiju nakon poroda i hodati sama po doktorskim pregledima. Ona i Dina su dobile svoju potrebnu dozu popodnevnog odmora dok su tata i seka kuhali ručak i smišljali nove avanture (da, i spremanje igračaka, usisavanje i slično, jer i kućanski poslovi također mogu biti zanimljive avanture djeci).
Vjerujem da bi bez ove pogodnosti i supruga i ja bili puno umorniji, u tim početnim danima privikavanja i samim time lošije raspoloženi, a to bi i Anđela i Dina osjetile i odrazilo bi se na njima.
Ovako smo sve stigli, bez pretjerane žurbe, a uz to i odmoriti u dovoljnoj mjeri.
Iskreno, puno brže prođe tih 4 sata do ponovnog druženja s bebom i lakše ih je odraditi, jer se brzo vraćate tim slatkim osmjesima, nego sjediti 8 sati i pokušavati se koncentrirati na posao, dok je u glavi stalna pomisao na druženje sa ženom i djecom i iščekivanje povratka k njima.
Svima koji imaju mogućnosti koristiti ovu pogodnost toplo bih preporučio da to naprave jer je meni omogućila neprocjenjiva iskustva i trenutke, a upravi koja je donijela odluku o uvođenju ove povlastice zahvaljujem na predivnim uspomenama koje su nastale zahvaljujući istoj.

Zahvaljujemo tati Josipu i Poslovnoj inteligenciji na podršci Festivalu tata i na sponzorstvu izložbe Festival tata.